Pitanje velikog broja roditelja predškolaca jest „Treba li dijete naučiti čitati prije polaska u školu?“ „Hoće li biti u zaostatku ako krene u prvi razred a ne zna čitati?“„Što ako svi u razredu budu čitali osim njega?“

Većina roditelja u nekom trenutku razmišlja o tome treba li dijete znati čitati prije škole. Ponekad, u želji da pomognu djetetu i strahu da dijete ne bi kaskalo u znanju za drugima, roditelji odluče preuzeti ulogu učitelja. To može biti u redu ako je dijete zainteresirano, spremno na učenje te ako u interakciji s predmetima oko sebe (natpisima, imenima, nazivima koji ga okružuju) već pomalo i samo pokušava spajati slovo po slovo u riječi. S druge strane, ako dijete nije spremno za čitanje ili pri poučavanju preskočite neki važni pred – korak, to može otežati djetetu savladavanje čitanja i školskog gradiva. Još jedna stvar koja će se vrlo vjerojatno dogoditi je da će dijete početi čitanje smatrati neugodnom i zahtjevnom radnjom koju je najbolje – izbjegavati.

Učitelji, logopedi, psiholozi i odgajatelji suglasni su da za polazak u školu nije potrebno da dijete zna čitati. Ono što jest važno je da je dijete usvojilo predčitalačke vještine.

Temeljne pred-vještine koje omogućavaju usvajanje čitanja i pisanja su:

• UREDAN GOVORNO – JEZIČNI RAZVOJ
• FONOLOŠKA(FONEMSKA) SVJESNOST
• VIZUALNA PERCEPCIJA I DISKRIMINACIJA
• GRAFOMOTORIKA I CRTEŽ

Uredan govorno – jezični odnosi se na to da bi  dijete prije polaska u školu trebalo moći pravilno izgovarati sve glasove, ako ne može pravilno izgovoriti glas neće ga moći ni pravilno napisati odnosno pročitati. Vizualna percepcija i diskriminacija te grafomotorika su također važne vještine koje utječu na kasnije usvajanje čitanja, ali njima ću posvetiti posebne objave, pa se u ovoj želim posebno fokusirati na fonološku (fonemsku) svjesnost.

FONOLOŠKA (FONEMSKA) SVJESNOST, iako sam naziv možda zvuči komplicirano, se odnosi na svjesnost o tome da se riječi sastoje od glasova (odnosno slova). U nju ubrajamo:

• RIMU (prepoznavanje rime i stvaranje rime)
• SLOGOVNU SINTEZU (npr. slogove STO – LI – CA prepoznati kao stolica)
• SLOGOVNU ANALIZU (npr, mačka raščlaniti na slogove MA – ČKA )
• PREPOZNAVANJE PRVOG I ZADNJEG GLASA U RIJEČI
• GLASOVNU SINTEZU (spojiti glasove u riječ – ako kažem A-U-T-O što sam rekla?)
• GLASOVNU ANALIZU (riječ rastaviti na glasove – npr. od kojih glasova se sastoji riječ VLAK)
• BARATANJE GLASOVIMA (premještanje, dodavanje i oduzimanje glasova)

Tek kada je dijete usvojilo sve ove pred – korake, spremno je za ulazak u čarobni svijet čitanja. Ako vaše dijete ima poteškoća u usvajanju neke od ovih pred-vještina, pokušajte provjeriti koje su vještine razvijene, te na njih gradite nove istim ovim redoslijedom.

Sada ću vam opisati neke od igara kojima se razvijaju svaka od ovih pred – vještina a koje su djeci zabavne, i koje uglavnom rado prihvaćaju.

RIMA

Upitajte dijete: Ako kažem KRAVA, MIŠ, TRAVA što se rimuje? Možete mu pokazati i sličice a ono neka odabere koje dvije se rimuju. Teži oblik igrice bio bi zatražiti od djeteta da samo smisli koja riječ se rimuje s riječi TRAVA (ima li pritom riječ koju je dijete pronašlo značenje ili nema, manje je bitno, npr. ono može osmisliti riječ BRAVA, DRAVA ali i riječi MRAVA, GRAVA su isto u redu). Nakon toga možete krenuti s izmišljanjem pjesmica koje se rimuju – što su besmislenije i luđe – to su zabavnije 🙂

SLOGOVI

Kako bi približili djetetu pojam slogova možemo lupkati dlanom o dlan i ponavljati neku ritmičku brojalicu ili pjesmicu(npr. I-ŠO ME-DO U DUĆA-N…) a nakon toga možemo krenuti s igrama:

1. DOVRŠI RIJEČ  – djetetu kažemo da pogodi riječ koju želimo izgovoriti npr.  ˝MA…˝ (maska). Navodimo ga da se prisjeti što više riječi na zadani slog ili kažemo djetetu da ćemo mi izgovarati početak riječi, a ono kraj (me‐do, ko‐koš itd).
2. PLJEŠĆIMO SLOGOVE – izgovaramo riječ s različitim brojem slogova, a dijete treba ponoviti riječ uz pljeskanje po slogovima. Pljeskati je potrebno toliko puta koliko je slogova u zadanoj riječi.
3. TKO U KOJOJ KUĆICI ŽIVI? – nacrtamo na papiru velike kućice s različitim brojem prozora i bez vrata; kućicu s jednim, dva i tri prozora. Dijete razvrstava različite predmete (ili kartice sa slikama) prema broju slogova u riječima.

PREPOZNAVANJE PRVOG I ZADNJEG GLASA U RIJEČI

Da bi pomogli djetetu prepoznavanje prvog i zadnjeg glasa u riječi dugo naglašavamo prvi odnosno zadnji glas:

“Koje prvo slovo-glas čuješ kad kažem AAAAVION, SSSSAT, OOOOKO?”

“Koje zadnje (na kraju) slovo-glas čuješ kad kažem MIŠŠŠŠŠŠ, JABUKAAAAAA, PASSSSSS?”

Evo i nekoliko zanimljivih igrica:

1. TRAGAČI – tragamo za predmetima koje počinju na određeni glas. Jedan od zanimljivijih načina igre tragača nalazi se na donjoj slici. Na svakoj stepenici je postavljeno jedno slovo. Dijete treba pronaći u kući predmete koji započinju tim slovom i donijeti ih na odgovarajuću stepenicu. Fizička aktivnost, traženje, pronalaženje, prenošenje su aktivnosti koje će zabaviti svako dijete. U imenovanju slova na stepenicama trebati će malu pomoć odraslih. Ovu igru možete odigrati i vani u šetnji ili tražeći predmete u slikovnici.

2. U TRGOVINI – djeca vole kupovati u zamišljenoj trgovini. Organizirajte igrokaz, tako da je dijete kupac koji treba kupiti predmete koji počinju određenim glasom.

2. GLASOVNA SLIKOVNICA Za ovu igru poslužit će vam reklamni prospekti i stare novine. Glasovna slikovnica izrađuje se postupno. Na svakom listu papira u kutu napišemo veliko tiskano slovo abecede, izrezujte zajedno slike iz kataloga i lijepite ih na listove na odgovarajući početni glas.
3. GDJE JE GLAS? Nacrtajte na papiru pravokutnik i podijelite ga na tri dijela, taj pravokutnik predstavljati će vlak. Trebati će vam i jedna figurica ili žeton. Izgovarajte pojedine riječi u kojima se zadani glas javlja na različitim pozicijama u riječi (na početku, u sredini, na kraju). Ovisno na kojem se mjestu glas nalazi dijete stavlja figuricu na lokomotivu, prvi ili zadnji vagon.
4. SMISLI RIJEČ  Kažemo djetetu da smisli riječ koja počinje (završava) istim glasom kao i riječ koju predložimo.

GLASOVNA SINTEZA

Vježbanje treba započeti najprije s kratkim riječima – od 3 slova. Pritom mogu pomoći i sličice ili predmeti koje će djetetu olakšati ovaj zadatak.

 

Ako kažem P-A-S koju sam od ovih životinja rekla?

GLASOVNA ANALIZA

Koja su nam slova/glasovi potrebna da bi napisali PAS ? Možete od izrezanih slova zajedno s djetetom formirati riječ (ako dijete ne poznaje slova, fokusirate se na glasove a usput vi slažete slova).

BARATANJE GLASOVIMA I SLOVIMA

Iako dijete prije škole ne treba znati čitati, poželjno je da prepoznaje barem nekoliko slova jer na taj način postaje svjesno povezanosti glas – slovo.  Bilo bi dobro da je dijete često okruženo slovima, kako bi mu simboli koji označavaju slova postali poznati, na taj će ih način u školi puno brže zapamtiti i povezati s glasom kojeg predstavljaju.

1. TRAŽENJE SLOVA – djetetu može biti zanimljivo da mu kažete kako ste u slikovnici ugledali 2 ili 3 slova T ili R te ga zamolite da ih i on pronađe. Izaberite bilo koje slovo, ukoliko dijete ne prepoznaje niti jedno slovo započnite sa samoglasnicima i slovima iz njegova imena.
2. OBLIKOVANJE SLOVA – izrađujte slova od plastelina, pa ih zatim složite u riječ od tri ili četiri slova. Pročitajte i zatim razbacajte slova, pa zatražite od djeteta da ponovo složi istu riječ, odnosno isti niz slova. Slova možete izgraditi i od kocaka.

3. MEMORI SA SLOVIMA – igra pronalaženja dva ista slova na karticama
4. GRADIMO KUĆICU – predložimo djetetu da od sličica ˝ciglica˝izgradi kućicu, uz uvjet da se za izgradnju smiju koristiti samo riječi u kojima je prisutan zadani glas.
5. SKAKALICA SA SLOVIMA – kredom se na vanjskom prostoru (ili flomasterom na velikom papiru) nacrta cvijet sa mnogo redova latica. U svakoj latici nalazi se slovo. Zadatak djeteta je da skače od latice do latice i tako skačući piše kraće riječi (svoje ime, mama, tata i sl.). Ova je aktivnost posebno pogodna za djecu koja su živahnija, aktivnija i kojima je teško sjediti.

Rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 50 djece koje su stručnjaci pratili i testirali od vrtićke dobi do kraja trećeg razreda osnovne škole pokazali su da postoji snažna veza između uspješnosti u rimovanju u dobi od četiri i pet godina te čitanja s osam i devet godina. To znači da ako želite da vam dijete bude uspješno u čitanju više se usmjerite na pjevanje pjesmica s rimom i recitiranje u predškolskoj dobi nego na nagovaranje djeteta da čita. Razlike kod djece koja su čitala prije polaska u školu i onih koja nisu, na početku prvog razreda su bile značajne no na kraju prvog razreda te su razlike bile gotovo neprimjetne.

Nadam se da sam vam u ovoj objavi uspjela dočarati zanimljiv svijet predčitalačkih vještina. Vjerujem da ćete uspijeti pronaći neku aktivnost koja će vama i vašem djetetu biti zabavna a koja će vam pomoći da uspješno zaronite u svijet slova i glasova. Uživajte 🙂

Pripremila: Jasmina Tumpić, stručni suradnik psiholog