Dobno mješovite skupine u vrtiću definiramo kao grupe u kojima je dobna razlika među djecom veća od jedne godine. Pri formiranju mješovitih skupina, polazi se od stajališta da se djeca razlikuju (i unutar kronološke dobi) po sposobnostima, znanju, iskustvu i interesima.
Ovakav način rada ima dugu povijest, a temelji se na rezultatima brojnih istraživanja koja pokazuju da djeca na taj način najbolje napreduju.
U dobno mješovitim skupinama djeca različite dobi izmjenjuju svoja iskustva; mlađi uče od starijih, a stariji poučavajući svoje mlađe prijatelje organiziraju svoje znanje i potvrđuju stečena znanja i vještine. Pozitivni efekti zajedničkog druženja djece različite dobi primjećuju se pogotovo na socijalnom planu. Mlađa djeca osjećaju se zaštićenima, rado prihvaćaju skrb svojih starijih prijatelja. Starija djeca vole se brinuti o mlađima, razvijajući pritom strpljivost i odgovornost. Budući da mješovite skupine potiču razvoj prosocijalnog ponašanja i potiču suradnju među djecom, smanjuju se sukobi i problemi discipline. Naime, djeca su više sklona prosocijalnom ponašanju i nuđenju pomoći mlađoj djeci nego svojim vršnjacima. S vršnjacima su sklonija uspostaviti prijateljske odnose i izražavati agresiju, a za stariju djecu su se sklonija vezivati.
U dobno mješovitim skupinama vodi se računa o tome da je udio djece različite dobi takav da ne dovodi do nazadovanja starije djece. To znači da se svako dijete u skupini ima priliku družiti i s djecom svoje dobi.
Posebno je značajna dobrobit za djecu s teškoćama u razvoju. Ta djeca u dobno mješovitim skupinama lakše uspostavljaju prijateljske odnose i oponašaju stariju djecu, a prisutnost mlađe djece im omogućuje manje stresno okruženje i mogućnost stjecanja socijalnih vještina.
Današnji se vrtići teže razvijati kao dječje kuće, odnosno vrtići pokušavaju imati sve manje institucionalne karakteristike. I u životu izvan vrtića dijete živi u interakciji sa starijom i mlađom djecom, kao i odraslima različite dobi, te se mora naučiti odnosima s njima.
Postoji više rezultata istraživanja o utjecaju dobno mješovitih skupina na razvoj djece. Ovo su neki od rezultata:
socijalni i emocionalni razvoj djece
- dobno mješovite skupine pozitivno utječu na socijalni i emocionalni razvoj djece, u takvim skupinama više je socijalnih kontakata među djecom, više pozitivnih izražavanja emocija i mašte, manje kompetitivnosti i agresivnosti
- djeca više međusobno surađuju, pomažu si, dijele i razmjenjuju stvari
- djeca su svjesna karakteristika i razlika povezanih s dobi, pa i očekivanja prilagođavaju djeci s kojom su u kontaktu
- mlađa su djeca u mješovitim skupinama više društveno aktivna i više komuniciraju sa starijom djecom nego bi inače, dok starija djeca više komuniciraju s vršnjacima
- starija djeca pomažu mlađoj djeci i uče ih, pri čemu uče preuzimati odgovornost za svoje postupke
spoznajni razvoj djece
- druženje djece različite dobi pozitivno utječe na razvoj govora
- djeca različite dobi općenito su uspješnija u rješavanju problemskih zadataka (sposobnija – ne nužno starija- djeca drugu djecu dovode do toga da promijene svoje manje uspješne teorije ) – suradničko učenje
- bolji su uvjeti za sudjelovanje u procesu učenja, što povoljno utječe na motivaciju djece za učenje novih stvari
- starija djeca uče mlađu djecu radije nego vršnjake, a mlađa djeca radije uče od starije djece nego od vršnjaka
igru
- mlađa djeca pokazuju zrelije i sofisticiranije oblike igre nego u vršnjačkim skupinama
- starija djeca poboljšavaju svoje socijalne vještine na način da organiziraju igru za manje zrele (obično mlađe) suigrače.