Dragi roditelji,

prema vašim odgovorima u anketi koju ste ispunjavali, vidim da brinete hoće li vaše dijete biti spremno za polazak u prvi razred u rujnu. Tijekom ovog perioda odgajateljice vam šalju zadatke pomoću kojih djeca mogu usavršavati svoje predškolske vještine. Često pod zadacima za uvježbavanje za predškolce podrazumijevamo radne listove. Međutim, ako vaše dijete ne voli sjediti i ispunjavati radne listove, postoji cijeli niz načina na koji ono može „vježbati za školu“ na mnogo aktivnije načine. Ukoliko vaše dijete ne voli radne listove, slobodno dajte povratnu informaciju odgajateljicama u kojoj ćete zatražiti više aktivnih igara za učenje predškolskih vještina.

Ovdje ću ukratko nabrojiti što ubrajamo u predškolske vještine, odnosno što bi bilo dobro razvijati kod djeteta prije polaska u školu, a cilj mi je da u daljnjim tekstovima predstavim svaku vještinu zasebno, kao i moguće načine za njezino vježbanje i usavršavanje koje ne uključuje radne listove. Ima mnogo članaka, ideja, videa na internetu na ovu temu, a moja ideja je da napravim jedan sažeti pregled za vas gdje ćete sve imati na jednom mjestu.

Evo jedne podjele vještina koje dijete treba imati razvijene prije polaska u školu, iako se ove kategorije ponekad i preklapaju a mogu se i dalje dijeliti na još specifičnija znanja i vještine:

• ZNANJE O SEBI koje se odnosi na ime, prezime, adresu, ime roditelja, čime se bave i slično.
• ZNANJE O SVIJETU OKO SEBE
• VJEŠTINE GRAFOMOTORIKE odnose se na precrtavanje kruga, kvadrata, trokuta i romba; te povlačenje ravnih (okomite, vodoravne i kose) i valovitih linija.
• JEZIČNE VJEŠTINE se odnose na to kako se dijete uspijeva izraziti riječima, da li poznaje veliki broj riječi (ima bogat rječnik), može li prepričati kratku priču ili nešto što mu se događalo tijekom dana, način na koji se izražava i sl.
• PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE ako su dobro razvijene, osiguravaju bazu za početno učenje matematike (uključuju prepoznavanje znamenki do 10, brojanje do 20, brojanje od 10 u nazad, prebrojavanje barem deset predmeta)
• PREDČITALAČKE VJEŠTINE ako su dobro razvijene, osiguravaju bazu za uspješno usvajanje čitanja (uključuje prepoznavanje barem nekoliko slova (npr. slova iz imena te samoglasnika A, E, I, O, U), prepoznavanje prvog i zadnjeg glasa u riječi, pisanje svog imena, razvijenu glasovnu sintezu (ako djetetu kažemo P A S da ono može prepoznati da je to riječ PAS), glasovnu analizu (upitamo dijete od kojih glasova se sastoji riječ PAS).
• VJEŠTINE PAŽNJE, KONCENTRACIJE I PAMĆENJA se odnose na to da dijete može održati pažnju od 15-20 minuta u aktivnosti koja mu nije privlačna te može zapamtiti više jednostavnih naloga u jednoj rečenici (npr. zatvori prozor u kuhinji, promiješaj juhu i donesi 3 tanjura na stol) te zapamtiti niz od 6 znamenki (npr. 5-2-1-7-3-9)
• PRAVILAN IZGOVOR GLASOVA (u suprotnom je potrebno posjetiti logopeda)
• SOCIJALNE VJEŠTINE
• EMOCIONALNE VJEŠTINE
• SAMOSTALNOST se ukratko odnosi na to da se dijete zna samo obući i svući, ići na wc, upotrijebiti maramicu, donositi jednostavne odluke o sebi (npr. vani puše i počela je padati kiša – što mi treba?), služiti se ključem, telefonom, novcem i sve drugo što će mu pomoći da samostalno funkcionira u novoj okolini.

Spremnost za školu nije jedna izdvojena vještina, već kombinacija različitih vještina, međutim, ne smijemo zaboraviti da se djeca različito razvijaju i da svako dijete (kao uostalom i mi odrasli) ima svoje jače i slabije strane. Osim toga, činjenica da vaš predškolac savršeno poznaje abecedu i bez problema računa do dvadeset ne mora, na žalost, biti nikakvo jamstvo njegova uspjeha u školi. Može se dogoditi da savršena inteligencija i dobro predznanje budu narušeni zbog loše komunikacije s drugom djecom i odraslima, što opet nije dobro za prilagodbu. Do polaska u školu dijete mora znati komunicirati s ljudima, prihvaćati različitosti, a jako je važno i da prihvati činjenicu da više ne može biti u središtu pozornosti, već da mora naučiti dijeliti naklonost odrasle osobe (učitelja) s drugima. Za uspjeh u školi važna je i ustrajnost – ne odustajanje od zadatka ako na prvu ne ide, ali i zrelost do te mjere da dijete zna dijeliti stvari, slagati se s drugima i čekati svoj red. Ponekad nam i djetetov odgovor na pitanje: Bi li želio ići u školu ili bi htio još ostati u vrtiću?“ može biti zanimljiv pokazatelj je li dijete spremno na ono što ga očekuje u školi. Dijete kroz razgovor s odraslima, ali i posredno preko starije braće i sestara, ima određena znanja o tome kako je u školi. Naravno da su ta znanja, budući da se ne temelje na djetetovu iskustvu, nepotpuna. Ipak, djeca najčešće razumiju kako je škola mjesto koje je „ozbiljnije“ od vrtića, u kojem se uči i u kojem treba slušati učiteljicu. Zbog toga je svakako dobro čuti dijete i njegov odgovor. Iako ga, naravno, ne uzimamo kao jedini objektivni pokazatelj treba li dijete ići u školu ili ne, može nam pomoći u razumijevanju njegovih socio-emocionalnih potreba i kao takvo ima određenu važnost.

Ovime bih završila ovaj uvodni tekst, u idućem moći ćete čitati opširnije o predčitalačkim vještinama, što sve u njih ubrajamo i kako ih s djetetom vježbati na zanimljiv način. A do tada… porazgovarajte sa svojim predškolcima o tome žele li oni ići u školu, kako škola izgleda i što se tamo radi? Ako ste već pričali o tome, pitanje možete ponoviti jer se i odgovor na ovo pitanje može mijenjati kroz vrijeme. A njihove odgovore možete, ako želite, podijeliti s nama u komentarima. 🙂

Napisala: Jasmina Tumpić, stručni suradnik psiholog