Od svih predškolskih vještina, grafomotorika je najpoznatija, ona se najčešće spominje, njena je razvijenost ili nedovoljna razvijenost najuočljivija – dovoljno je dati djetetu da nešto nacrta ili oboji i već imamo prve informacije o njoj. Pa što je to grafomotorika i zašto je ona toliko  važna da tako često izgleda kao da je stavljamo na pijedestal?

Grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja, odnosno motorička sposobnost pisanja slova. O njoj najčešće govorimo prije djetetova polaska u školu. Iako djeca prepoznaju slova i brojke i prije polaska u školu, većina njih će usvojiti tehniku pisanja u prvom razredu. Za usvajanje složene vještine kao što je pisanje, potrebne su određene vještine grafomotorike.

U grafomotoričke vještine ubrajamo:

• finu motorika šake
• vizualnu percepciju
• koordinaciju oko-ruka (okulomotorna koordinacija)
• glasovnu analizu i sintezu

Može se reći da razvoj grafomotorike, odnosno svih vještina koje ona obuhvaća, počinje u dobi od 18 mjeseci i traje do polaska u školu. Ali grafomotorika se, osim razvoja, može i uvježbati, stoga je potrebno djetetu omogućiti aktivnosti koje mu u tome pomažu.

Da bi dijete moglo uspješno svladati vještinu pisanja, prvo mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike: sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, trčanje, slaganje kocki, igre loptom…. Zatim se taj proces nastavlja razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i šaka: prvo hvatanje cijelom šakom, a zatim kažiprstom i palcem – što nazivamo pincetni hvat.. Za razvoj svih ovih vještina veoma su važne igračke različitih oblika i konstrukcija.

Sada ću pobliže objasniti svaku od gore navedenih grafomotoričkih vještina te opisati neke od aktivnosti kojima se mogu uvježbavati. Kada pričamo o vježbanju grafomotorike, svima nam prvo padaju na pamet radni listovi, no moj je cilj predložiti drugačiju vrstu aktivnosti, za djecu koja ne vole rješavati radne listove.

Fina motorika šake

Preduvjet za uspjeh u grafomotoričkim aktivnostima je razvijena fina motorika ruke i šake.

Dijete s godinu dana počinje uzimati olovku ili bojicu, drži je cijelom šakom i počinje šarati po papiru. Zatim, u dobi od dvije ili dvije i pol godine olovku počinje držati palcem, kažiprstom i srednjim prstom te može povlačiti kraće okomite i vodoravne linije. Od treće do pete godine dijete olovku drži s tri prsta, a prilikom pisanja miče cijelu šaku. S tri godine dijete može nacrtati krug, oko četvrte godine kvadrat, a s pet godina trokut, a sa šest romb.

S otprilike četiri i pol godine, a najkasnije do šeste godine hvat olovke postaje pravilan: dijete olovku drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjeg prsta) a prilikom pisanja pomiče samo prste. Ovaj hvat omogućava maksimalnu fleksibilnost i kontrolu pri pisanju što će djetetu kasnije omogućiti tečno i uredno pisanje.

Neka djeca vrlo rano počinju šarati, bojati, crtati ili kopirati pisane znakove, dok druga ne pokazuju interes za aktivnosti olovkom. Ako dijete ne želi crtati i bojati, nije dobro nasilno provoditi vježbe grafomotorike. Naravno da ne treba odustati od poticanja tih aktivnosti, ali mu se za početak mogu ponuditi zamjenske aktivnosti za razvoj grafomotorike kao što su:

• crtanje kažiprstom po pijesku, brašnu, palenti
• crtanja po okomitim površinama (ploča ili papir zalijepljen na zid ili prozor)
• prelijevanje vode u posudama
• trganje, rezanje, presavijanje i lijepljenje papira
• formiranje loptica od papira ili maramica
• oblikovanje raznih likova iz plastelina
• slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom, temperama i spužvicama po različitim podlogama – kartonskim kutijama, betonu, komadima drveta, stiropora

• izrada „trkaćih staza“ u obliku kruga, kvadrata, trokuta koje dijete najprije prolazi autićem a kasnije „autić“ postaje flomaster

• rad na vrlo velikom formatu papira ili crtanje oblika kroz cijeli papir motivirajući pritom dijete uzimajući u obzir njegove trenutne interese (npr. radimo brazde traktorom po njivi kada povlačimo ravne okomite linije, miješamo ručak u loncu kada radimo kružne pokrete po papiru, penjemo se uz planinu i spuštamo kada radimo cik-cak linije i sl.)

S vremenom, pravilnom izmjenom aktivnosti koje mu se čine zabavnima i interesantnima, dijete će doći do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati problem i tada će biti spremno i za druge grafomotoričke materijale, kao što su radni listovi i bojanke. Vrlo je važno podržati svaku djetetovu aktivnost i potaknuti dijete na samostalno istraživanje, dok kvaliteta konačnog uratka u ovoj fazi nije važna.

Vizualna percepcija

Vizualna percepcija podrazumijeva snalaženje na papiru. Uz dobru vizualnu percepciju dijete će moći uočavati, razlikovati i prepoznavati oblike i veličine, pratiti zadane linije, pratiti odnose i relacije između likova, koordinirati odnos oko-ruka. Uz jačanje vizualne percepcije dijete će bolje razumijevati, analizirati, povezivati, a time i lakše učiti.

Neka djeca imaju poteškoća u razvoju vizualne percepcije, pa teže prepoznaju predmete, teže shvaćaju relacije i odnose. Prepoznavanje slova u riječi ili razlikovanje slova sličnih po obliku a različitih po položaju (npr. b i d ili u i n) može biti otežano kod djece koja imaju poteškoća u razvoju vizualne percepcije.

Aktivnosti  za razvoj vizualne percepcije mogu postati zanimljivije ako se dijete aktivno kreće prostorom dok izvodi zadatak. Neke se igre tako mogu kombinirati s poligonskim zadacima, iz viseće vreće, s ljuljačke (gdje će dijete morati mijenjati položaje tijela), sa skejta (u različitim položajima) i slično.

Prijedlozi aktivnosti:

• Od kartona izradite oblike različitih veličina i boja (npr. jedan veći i jedan manji krug) te dijete mora skočiti na 2 ista oblika
• Twister s različitim oblicima

• Pretraživanje predmeta po nalogu (npr. pronađi sve plave predmete)
• Igra sa svakodnevnim predmetima (npr. ključ, žlica, vilica, četkica za zube)-na papiru možete iscrtati navedene oblike i dijete mora upariti predmet sa obrisom istoga
• Pri stavljanju čarapa ili skidanju sa sušila neka dijete uparuje čarape
• Na karton od role papira možete napisati slova ili brojeve te dijete mora pretražiti određeno slovo i zalijepiti naljepnicu na njega.

• Pokažite djetetu neku sliku koja ima više detalja, dajte mu malo vremena da prouči i pokuša zapamtiti što više predmeta i detalja sa slike. Tko je zapamtio više pobjeđuje!
• Igre kockama prema vizualnom predlošku (iz 2D u 3D dimenziju). Možete sagraditi oblik od kocki koji dijete mora iskopirati.

Koordinacija oko – ruka

Vizualno motorna koordinacija tj. koordinacija oko-ruka je sposobnost da prilikom obavljanja neke aktivnosti možemo istovremeno koristiti osjetilo vida i ruke. Ova sposobnost nam omogućava da vidom usmjeravamo i pratimo pokrete ruku pri izvođenju aktivnosti (npr. uzimanje hrane s tanjura, stavljanje hrane u usta, pisanje, igre s loptom itd.). To je složena aktivnost jer zahtijeva upotrebu dva kanala u isto vrijeme i može biti izazovna za djecu koja imaju problema s pažnjom.

Primjeri aktivnosti za poticanje razvoja koordinacije oko ruka:

• Aktivnosti nizanja perlica na špagu
• Rezanje škarama
• Ubacivanje žetona ili novčića u kasicu
• Ubacivanje kamenčića u bocu

• Nabacivanje krugova na štapove ili čunjeve
• Frizbi
• Lijepljenje kolaž papira ili naljepnica na određeno mjesto,
• Provlačenje vezica kroz otvore
• Slaganje puzzli ili kocki

Glasovnu analizu i sintezu sam već spominjala kao dio predčitalačkih vještina, međutim jasno je da bez njih nema ni razvoja vještine pisanja – da bi riječ napisali moramo je moći rastaviti na slova. Ukoliko vas zanimaju aktivnosti vezane uz njihov razvoj možete ih pronaći u objavi o predčitalačkim vještinama.

Pa…kada možemo reći da je dijete u potpunosti savladalo grafomotoričke vještine?

1. Kada je odabralo dominantnu ruku koju će koristiti za pisanje (djeca u pravilu do pete godine odabiru dominantnu ruku)
2. Pravilno drži olovku vrhovima prstiju (palcem, kažiprstom i srednjim prstom)
3. Ima adekvatan pritisak olovke na papiru, linija koju nacrta je jasna
4. Ima vizualnu predodžbu zadatka
5. Može precrtati krug, kvadrat, trokut i romb
6. Savladalo je bojanje unutar linija
7. Crta prepoznatljive crteže i zna napisati svoje ime tiskanim slovima

Grafomotorika se u školi samo usavršava, a do polaska u školu bi se trebale utemeljiti osnovne grafomotoričke sposobnosti kod djece. Kako bi dijete savladalo vještinu pisanja važno je da svoju grafomotoričku sposobnost razvije u potpunosti.

Pripremila: Jasmina Tumpić, stručni suradnik psiholog